Mreža za restituciju u Srbiji

Claude Frédéric Bastiat

Oduzimanje vlasništva jednom čoveku da bi se njime koristio drugi je nepravilno, i to je pljačka. Ukoliko to učini vlast, koja ima moć da svoju aktivnost ozakoni, onda se ova vrsta krađe zove zakonska ili legalna pljačka.
Kako se legalna pljačka može prepoznati? Sasvim jednostavno: pogledajte da li zakon uzima od pojedinih osoba ono što je njihovo i daje osobama kojima to ne pripada. Pogledajte da li zakon potpomaže jednog građanina na račun drugog, čineći ono što taj građanin sam ne bi mogao da učini jer bi počinio zločin.
Odbacite zakon bez odlaganja. Ukoliko se takav zakon - koji je pojedinačni slučaj - odmah ne odbaci, raširiće se, umnožiti i razviće se u sistem" (pljačkaški)...

Legalna pljačka se može manifestovati u dva oblika:
1. uzimanje imovine vlasniku od strane vlasti i davanje onome kome ta imovina ne pripada:
2. davanje privilegija jednoj grupi na račun druge.
Opšte poznata istina o legalnoj pljački može se izraziti i ovako: Vlast ne može dati ništa što prethodno nije uzela od nekog drugog. Znači, vlast ne može da bude veliki davalac, budući da nema ništa za davanje. Vlast može samo da uzme.

A za one koji zahtevaju da im vlast obezbedi hranu, stanovanje, obrazovanje, oblačenje, medicinsku zaštitu, neku zaradicu i rekreaciju - takva ustanova, koja sve ovo izvesnim građanima omogućava, već postoji.
Vlast sve ove usluge obezbeđuje - u zatvoru.
Postoje dve klase građana u zatvoru: oni koji ove usluge obezbeđuju i oni koji ih koriste. Osobe koje koriste ove usluge nisu slobodne da bi ih same obavljale. Oni koji obezbeđuju ove usluge slobodni su da dođu i odu kad hoće. Oni kojima se usluge čine zovu se zatvorenici, a oni koji usluge obezbeđuju zovu se čuvari.

- Claude Frédéric Bastiat (1801-1850)